Povijesno podrijetlo umjetnog kartona

Sep 06, 2018

Ostavite poruku

Umjetna šindra je daska ili lijevani proizvod od drva ili drugih nedrvnih biljaka, koji se određenom mehaničkom obradom razdvaja na različite jedinične materijale sa ili bez primjene ljepila i drugih aditiva. Uglavnom uključuje tri vrste proizvoda, kao što su šperploče, strugotine (opuštene) i ploče od vlakana. Postoje stotine proizvoda za proširenje i proizvoda za duboku preradu. Rođenje umjetne šume, označavajući početak modernizacije prerade drva. Osim toga, umjetna šindra također može poboljšati sveobuhvatno korištenje drva, a 1 kubni metar umjetnog šindra može zamijeniti 3 do 5 kubnih metara trupaca.

Početkom prvog stoljeća prije Krista Rimljani su bili upoznati s načelom proizvodnje furnira i izrade šperploče.

Godine 1812. Francuzi su izumili stroj za piljenje furnira.

Francuska je 1834. izdala patent za planer.

Nakon 1844. godine, poboljšani rotacijski stroj za rezanje službeno je korišten u industrijskoj proizvodnji. Od tada je rotacijski stroj za rezanje kontinuirano poboljšavan, što je promoviralo razvoj šperploče. Sredinom 19. stoljeća Njemačka je osnovala tvornicu šperploče.

Njemačka je 1887. godine koristila piljevinu i ljepilo od krvi za izradu ploča, što je bio početak iverice.

Njemačka je 1889. godine dobila prvi patent za korištenje strugotine za izradu iverice. Pojava ljepila sintetskih smola početkom 20. stoljeća pripremila je uvjete za industrijsku proizvodnju iverica.

U Velikoj Britaniji je 1898. godine napravljena polutvrda ploča od vlakana na rotacijskom papirnatom stroju.

Godine 1914. Sjedinjene su države proizvele izolacijske ploče od celuloze iz drvene građe i izgradile izolirane tvornice ploča od vlakana.

1916. u Austriji se prvi put pojavio proces suhog formiranja.

Godine 1924. Sjedinjene Države stvorile su tehnologiju odvajanja vlakana Massonna. Godine 1928. uspjela je proizvesti kvalitetnu tvrdu ploču od vlakana.

Godine 1931. Švedska je izmislila Zakon o suzdržavanju, a sljedeće godine osnovala je prvu tvornicu tvrdih ploča proizvedenu na ovaj način u Švedskoj. Do sada je industrija proizvodnje vlakana postala neovisna industrijska kategorija od papirne industrije.

Godine 1935. Francuska je koristila otpadni furnir kako bi načinila dugačke strugotine. U procesu popločavanja, slojevi strugotine su vertikalno presječeni kako bi tvorili ploču. To je vođa tehnologije orijentacije u iverici. Švicarska je 1937. predložila proces proizvodnje troslojne strukture za brijanje.

Prva potpuno opremljena tvornica iverica osnovana je u Njemačkoj 1941. godine, što je omogućilo industriji iverica da završi svoju tehničku fazu pripreme.

Godine 1943. SAD su uspjele u proizvodnji suhih i polusuhih proizvodnih procesa. Početkom pedesetih godina 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, Saveznoj Republici Njemačkoj, Čehoslovačkoj i Austriji osnovane su tvornice za proizvodnju tvrdih ploča koristeći gore navedene dvije metode.

Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća, s britanskim i njemačkim istraživanjima o kontinuiranoj proizvodnji iverica za Badreifovu metodu i Ocal metodu, te odgovarajućim kompletima kompleta kontinuirane proizvodne opreme, proizvodnja iverica u industrijski sustav.

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, izrađena je ploča srednje gustoće temeljena na suhom postupku. Godine 1966. u Sjedinjenim Američkim Državama izgrađeno je prvo postrojenje za proizvodnju vlakana srednje gustoće.


Pošaljite upit